Povijesni dokumentarni nalazi spominju Čađavicu u 14. stoljeću. Crkveni popisi toga vremena navode crkvu i župu sv. Martina u Čađavici i prema obilježjima crkve ukazuju na još starije vrijeme izgradnje (12. stoljeće). Naselje Zagocha (14. stoljeće) ucrtano je u kartama 16.i 17. stoljeća kao Zachocha na mjestu današnje Čađavice. Čađavica je kao naselje postojala i za vrijeme vladavine Turaka na ovim prostorima .
Zanimljivo je spomenuti da je Čađavica bila jedno od rijetkih mjesta u kojima se zadržalo starosjedilačko stanovništvo, iako u manjem broju i na širem području kroz cijelo vrijeme turske vladavine. Prema popisu iz 1720. godine Čađavica je imala 16 obitelji, a naseljavanje je nastavljeno poslije 1720. godine i to Hrvatima iz Podravine oko Virovitice, ali i iz hrvatskih sela s druge strane rijeke Drave.
Čađavica je 1852. godine proglašena trgovištem i ostala sve do 1945. godine. Od 1945. bila je samostalna općina sve do 1962. godine kada se pripojila općini Slatina. Okolna naselja Noskovci, Starin, Donje Bazije i Vraneševci su starija naselja, poznata i u 17. stoljeću dok Čađavički Lug, Zvonimirovac, Šaševo, Noskovačka Dubrava i Ilmin Dvor su kasnije naseljena u 19. stoljeću. Navedena naselja pripadaju današnjoj općini Čađavica i od davnina gravitiraju Čađavici.
Danas je Čađavica povezana cestovnim putem Slatina –Osijek, iako je 1894. godine bila prva željeznička stanica na hrvatskoj strani na željezničkoj liji koja je iz Mađarske (St.Lorincz) preko mosta na Dravi kod Čađavice dalje Noskovci i Slatina išla za Našice.
Prema pisanim podacima Čađavica je od 1814. godine imala školu koju je na poticaj Kraljevskog namjesničkog vijeća otvorio mjesni župnik.Između dva rata u Čađavici su postojala društva „Hrvatski sokol“, tamburaški sastavi, Društvo križarica, Limena glazba i Narodna čitaonica, a od 1923. godine i Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je bilo pokretač mnogih kulturnih i drugih manifestacija.Narodna čitaonica bila je u Čađavici te Noskovcima, Starinu i Zvonimirovcu.
Novija povijest Čađavice nije ni iz daleka tako bogata kao njezina prošlost mada se općina Čađavica nalazi na glavnom dijelu podravske magistrale koja povezuje Slavonsku regiju sa zapadnim dijelom Republike Hrvatske što je trebalo biti jedan od preduvjeta za svekoliki gospodarski razvoj. Kao i mnoga hrvatska područja općina Čađavica od 1945. godine doživljava svoju kalvariju što se znatno odrazilo na gospodarski razvoj, a posebno na demografsko osiromašenje ovog kraja. Općina Čađavica u današnjim granicama prema podacima koji su dostupni imala je 1945. godina 6.500 stanovnika, a prema popisu iz 1971. godine 4.608 stanovnika, 1981. godine 3.606 , 1991. godine 2.949 i 2011. godine 1997 stanovnika. Ovi gore navedeni podaci dovoljno govore kako se vodila briga o ovom području za njegov gospodarski i demografski razvoj. Na području današnje općine imamo nekoliko pravnih subjekata koji svoju djelatnost oslanjaju na resursima ovog područja a to je poljoprivreda i stočarstvo.
Ustrojavanjem sadašnje općine od samog osnutka Općinsko vijeće, Poglavarstvo i sada načelnik kao nositelj izvršne vlasti nastoji poboljšati razvoj općine a poseban naglasak dat je izgradnji infrastrukture kako bi se stvorili uvjeti za razvoj gospodarstva i boljeg načina života na ovim prostorima a samim tim i zadržala mlađa populacija stanovništva na prostoru općine.